Detalji o radu

Detalji o radu

Sigurnost lijekova u terapijskoj primjeni

AUTOR:

MARTIN KONDŽA;

KOAUTORI:

BILJANA TUBIĆ;

ZNANSTVENA PODRUČJA

BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO

JAVNO ZDRAVSTVO I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

FARMACIJA

SADRŽAJ
Cilj: Cilj ovog rada bio je dati pregled sigurnosti lijekova koji se nalaze na tržištu Bosne i Hercegovine kroz prijave neželjenih djelovanja lijekova, koje podnose nositelji odobrenja za stavljanje lijeka u promet i zdravstveni radnici (doktori medicine, magistri farmacije, doktori dentalne medicine, medicinski tehničari i ostali). Metode: Za dobivanje podataka o sigurnosti lijekova koristili smo se sustavnim pregledom izvješća o neželjenim djelovanjima lijekova i medicinskih sredstava Bosne i Hercegovine, koje na godišnjoj razini objavljuje Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine. Napravili smo usporedbu sa sličnim izvješćima u regiji, koje izdaju institucije odgovorne za područje lijekova, te preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Napravili smo analizu prijava po očekivanosti (opisano u sažetku svojstava lijekova ili ne) i ozbiljnosti (jesu li neželjena djelovanja dovela do smrti, životne ugroženosti, medicinski značajnog ozbiljnog stanja, trajnog invaliditeta ili nesposobnosti, bolničkog liječenja ili produženja bolničkog liječenja). Rezultati: Sustavna izvješća o neželjenim djelovanjima lijekova objavljena su u Bosni i Hercegovini samo za 2017. i 2018. godinu, a prije nisu objavljivanja. Postoje podaci o broju prijava na neželjena djelovanja na lijekove od 2011. do 2018. godine koja iznose 15, 41, 75, 71, 68, 227 i 292. Neočekivanih neželjenih djelovanja u 2017. bilo je 3, a u 2018. 50. U 2017. godini bilo je 30 ozbiljnih neželjenih djelovanja lijekova, dok je u 2018. godini taj broj iznosio 94. Zaključci: Bosna i Hercegovina iz godine u godinu bilježi rast broja prijava na neželjena djelovanja na lijekove. Broj prijava u Bosni i Hercegovini nije ni približan broju iz susjednih zemalja, kao i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Sigurnosni profil lijekova u Bosni i Hercegovini ne razlikuje se značajno u odnosu na zemlje u okruženju. Treba uložiti dodatne napore kako bi se među zdravstvenim radnicima podigla svijest o važnosti prijavljivanja neželjenih djelovanja lijekova. Ključne riječi: farmakovigilancija, BiH, ALMBIH, neželjeno djelovanje lijeka
SADRŽAJ (eng)
Objectives: The objective of this paper was to give an overview of the safety of medicines present in Bosnia and Herzegovina through the reporting of drug adverse reactions, submitted by marketing authorization holders and healthcare professionals (doctors, pharmacists, dentists, medical technicians and others). Methods: In order to obtain data on drug safety, we used a systematic review of the report on the adverse effects of medicines and medical devices of Bosnia and Herzegovina, published annually by the Agency for Medicinal Products and Medical Devices of Bosnia and Herzegovina. We compared this with similar reports in the region, issued by the institutions responsible for the field of drugs, and recommendations from the World Health Organization. We made an analysis of reports by expectation (described in the summary of drug properties or not) and seriousness (whether adverse effects led to death, life threat, medical significant serious condition, permanent disability or incapacity, hospital treatment or extension of hospital treatment). Results: The systemic reports of adverse drug reactions were published in Bosnia and Herzegovina for the years 2017 and 2018 but were not published before. There are data on the number of reports of adverse effects on medicines from 2011 to 2018, which amount to 15, 41, 75, 71, 68, 227 and 292. Unexpected adverse events in 2017 were 3, and in 2018 50. In 2017 there were 30 serious adverse drug reactions, while in 2018 this number was 94. Conclusions: Bosnia and Herzegovina has a yearly increase in the number of reports of adverse effects on medicines. The number of reports in Bosnia and Herzegovina is not even close to the number from neighboring countries, as well as the recommendations of the World Health Organization. The safety profile of medicines in Bosnia and Herzegovina does not differ significantly from countries in the surrounding area. Further efforts should be made to raise awareness among health professionals about the importance of reporting adverse drug reactions. Keywords: pharmacovigilance, B&H, ALMBIH, adverse drug reaction
TIP RADA
Članak u časopisu
VRSTA RADA
IME PUBLIKACIJE