Detalji o radu
Broj pregleda rada: 58
Broj preuzimanja dokumenta: 0
Naslov: PERSPECTIVES OF RESEARCHING MUSICAL PHENOMENA WITHIN THE FRAMEWORK OF QUALITATIVE METHODOLOGY
DOI: 10.47960/2831-0322.2024.1.28.7
Godina: 2024
Autori: LIDIJA VLADIĆ-MANDARIĆ
Sažetak: Qualitative methodology as a relatively new methodological paradigm seeks to skillfully construct some more complex methodological approaches, within which researchers from various scientific
fields are prolific. These include ethnomusicologists, whose methodological aspirations were often inspired by musical phenomena
that have been most often explored within ethnographic fields.
Already established and standardized research methods (of the
qualitative type) are used, such as content analyzes, interviews,
then eminent research strategies such as case studies, etc. On the
example of a realized and published monographic study on Nikola Buble, a well-known Croatian ethnomusicologist, the authors
present an authentic analytical model (within the cultural and
anthropological authorial approach) constructed in the function
of researching more complex musical phenomena, but mostly in
the contexts of ethnomusicological or broader unique monographic material (which contains numerous heterogeneous data from
a number of different types of archives, documentations, newspapers, personalized diaries written, audio, visual and similar specific types). It is the qualitative methodology that critically and
pluralistically considers research phenomena, and enables ethnomusicologists to more successfully integrate those interdisciplinary
moments that are affirmed in various biographical, historical and
similar studies, as well as numerous other cultural dimensions by
which musical phenomena can be more adequately understand
and interpreted, and thanks to which scientific knowledge about
musical phenomena can be enriched.
Vrsta rada: Izvorni znanstveni članak
Izdanje: Mostariensia
Znanstvena područja:
HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Naslov (eng): PERSPEKTIVE ISTRAŽIVANJA GLAZBENIH FENOMENA U OKVIRIMA KVALITATIVNE METODOLOGIJE
Sažetak (eng): Kvalitativna metodologija kao relativno novija metodološka paradigma nastoji vješto konstruirati
neke složenije metodološke pristupe u čijim se okvirima plodno snalaze istraživači s različitih
znanstvenih područja. U takve se ubrajaju i etnomuzikolozi čije se metodološke aspiracije nerijetko inspiriraju glazbenim fenomenima koje najčešće istražuju unutar etnografskih polja. Pritom se
rabe već etablirane i standardizirane istraživačke metode (kvalitativnoga tipa) kao što su analize
sadržaja, intervjui, zatim eminentne istraživačke strategije kao što je case study... Na primjeru
doktorske disertacije te realizirane i publicirane monografske studije o Nikoli Bubli, poznatome
hrvatskom etnomuzikologu, prikazuje se autentičan analitički model (unutar kulturološkoga i
antropološkoga autorskog pristupa) konstruiran radi istraživanja složenijih glazbenih fenomena,
ali pretežno u kontekstima etnomuzikološkoga ili šire (empirijski konkretnijega) etnografskog bavljenja nekom jedinstvenom monografskom građom, koja sadržava brojne heterogene podatke iz
niza različitih tipova arhiva, dokumentacija, novina, personaliziranih dnevnika, pisane, audio,
vizualne i slične specifične vrste. Upravo kvalitativna metodologija kritički i pluralistički promišlja istraživačke fenomene, te etnomuzikolozima omogućuje da uspješnije integriraju one interdisciplinarne elemente koji se afirmiraju u raznim biografskim, povijesnim i sličnim studijama, kao
i brojne druge kulturološke dimenzije kojima se glazbeni fenomeni u složenijim analizama mogu
adekvatnije razumijevati, interpretirati, te zahvaljujući kojima se mogu obogaćivati znanstvene
spoznaje o glazbenim fenomenima.
Dokument: