Detalji o radu
Broj pregleda rada: 48
Naslov: Dekodiranje umjetne stvarnosti
Godina: 2025
Autori: ANA-MARI BOŠNJAK, MATE PENAVA
Sažetak: Polazišna je točka rada teza Johna Searlea o društvenoj konstrukciji stvarnosti. Očigledan je primjer ove teze pojam novca jer činjenica da određeni komadi papira (i tkanine) imaju različite vrijednosti ovisi o intersubjektivnome konsenzusu nekoga društva (vrsti društvenoga ugovora). Autori smatraju da, iako je mnoštvo stvari u današnjem svijetu konstrukt, iz toga ne slijedi da ti konstrukti ne moraju imati racionalno utemeljenje. Postmoderno odmicanje od činjenica i pretjerano naglašavanje interpretacija doveli su do toga da trenutno živimo u postčinjeničnome stanju. Iako činjenice i dalje postoje, u političkome i širem društvenom životu počinju igrati sve manju ulogu. Posebno je ilustrativan primjer pokret koji Mounk
(2023) naziva sintezom identiteta, a koji se kolokvijalno naziva woke pokretom. Glavni je temelj ovogapristupa stvarnosti teza da su osjećaji pojedinca najbitniji u njegovoj interakciji sa stvarnošću te da se stvarnost treba prilagoditi pojedincu. Posljedica ovakva stava bila bi totalna fragmentacija stvarnosti i nemogućnost komunikacije. Ako je istina samo ono što nam se sviđa, a neistina ono što nam se ne sviđa, pojmovi istine i neistine gube svaki smisao. U političkome se spektru gubitak činjenica iz vida najviše ogleda u rastu raznih populističkih opcija (i na lijevome i na desnome spektru) i u nestajanju potrebe za suradnjom. Stavovi se političkih protivnika bez promišljanja odbacuju samo jer ih je druga strana ponudila, a retorike se zaoštravaju i radikaliziraju, često na lažnim temeljima. Autori smatraju da bi izlaz iz ovakve
situacije bio u rehabilitiranju činjenica kao temelja za konstruiranje stvarnosti. Time bi življena stvarnost prestala biti umjetna i postala stvarna, konsenzus izgrađen na racionalnim temeljima.
Vrsta rada: Prethodno priopćenje
Izdanje: Identiteti - kulture - jezici
Znanstvena područja:
DRUŠTVENE ZNANOSTI