Detalji o radu
Broj pregleda rada: 50
Naslov: Dekodiranje umjetne stvarnosti
Godina: 2025
Autori: DOMAGOJ GALIĆ, MATE PENAVA, ANA-MARI BOŠNJAK
Sažetak: Polazišna je točka rada teza Johna Searlea o društvenoj konstrukciji stvarnosti.
Očigledan je primjer ove teze pojam novca, jer činjenica da određeni komadi papira (i tkanine) imaju različite vrijednosti ovisi o intersubjektivnome konsenzusu
nekoga društva (vrsti društvenoga ugovora). Autori smatraju da, iako je mnoštvo
stvari u današnjemu svijetu konstrukt, iz toga ne slijedi da ti konstrukti ne moraju
imati racionalno utemeljenje. Postmoderno odmicanje od činjenica i pretjerano
naglašavanje interpretacija doveli su do toga da trenutačno živimo u postčinjeničnome stanju. Iako činjenice i dalje postoje, u političkome i širemu društvenom
životu počinju igrati sve manju ulogu. Posebno je ilustrativan primjer pokret koji
Mounk (2023) naziva sintezom identiteta, a koji se kolokvijalno naziva woke pokretom. Glavni je temelj ovoga pristupa stvarnosti teza da su osjećaji pojedinca
najbitniji u njegovoj interakciji sa stvarnošću te da se stvarnost treba prilagoditi
pojedincu. Posljedica ovakva stava bila bi potpuna fragmentacija stvarnosti i nemogućnost komunikacije. Ako je istina samo ono što nam se sviđa, a neistina ono
što nam se ne sviđa, pojmovi istine i neistine gube svaki smisao. U političkome
se spektru gubitak činjenica iz vida najviše ogleda u rastu raznih populističkih
opcija (i na lijevome i na desnome spektru) i u nestajanju potrebe za suradnjom.
Stavovi se političkih protivnika bez promišljanja odbacuju samo jer ih je druga
strana ponudila, a retorike se zaoštravaju i radikaliziraju, često na lažnim temeljima. Autori smatraju da bi izlaz iz ovakve situacije bio u rehabilitiranju činjenica
kao temelja za konstruiranje stvarnosti. Time bi življena stvarnost prestala biti
umjetna i postala stvarna, konsenzus izgrađen na racionalnim temeljima.
Izdanje: Identiteti - kulture - jezici
Znanstvena područja:
DRUŠTVENE ZNANOSTI